Radoboj nekad

Mjesto Radoboj nalazi se u obroncima Strahinjščice, sjeveroistočno od Krapine. Nekada se to mjesto zvalo „Radboa“, a spominje se 1334. godine. Imalo je svoju župu, a župna crkva presvetog Trojstva nalazi se neuobičajeno u dolini. To je jednostavna gotska građevina sagrađena 1334. godine, a dograđivana 1752. godine. Uz crkvu presvetog Trojstva spominje se i crkva svetog Jakova na Gorjanima Sutinskim građena u 17. i 18. stoljeću i kapela Majke Božje Lurdske sagrađena prije više od sto godina te nanovo obnovljena.

U naučnom svijetu Radoboj je poznat po vrijednim nalazištima. Kako se prema legendi Radoboj nalazi na jezeru, u Radoboju i okolici pronađeni su mnogi fosilni nalazi biljaka i životinja po kojima je Radoboj poznat kod nas i u svijetu, a pronađeni fosili morskih riba i rakova dokaz su da je na ovom području nekad bilo toplo Panonsko more.             

Od mnogo pronađenih fosila, veliki se dio nalazi pohranjen u zbirkama Geološko-paleontološkom muzeju u Zagrebu, a veliki dio u Beču. Osim fosilnih ostataka tu je pronađeno dosta grobova, koji sežu, prema nađenim predmetima u neolitik.

U Radoboju je i nađen zlatan barbarski novac s glavom Atene i Nikinim likom. Uz navedeno, Radoboj je poznat po nalazištu sumpora i mrkog ugljena. Samorodni sumpor otkriven je 1810. godine i vodio se sve do 1878. godine. Mrki ugljen otkriven je 1811. godine. Rudnik mrkog ugljena otvoren je poslije prvog svjetskog rata pod imenom „MIRNA“ i radio je sve do 1946. godine.Ova rudna nalazišta omogućila su i potaknula razvoj mjesta, pa i razvoj školstva.

 U rudarevu životu stalni su bili pratioci- „zidna vura i karabiterica“

POČETAK ŠKOLSTVA U RADOBOJU

Kao početak organiziranog školstva u Radoboju počinje 20. listopada 1833. godine kada su rudari na svom zboru zaključili da će o svom trošku uzdržavati školu i sastavili poseban Statut za školu i osnovali posebni zakladu za školu.

Prema zapisima, prva Rudarska škola u Radoboju započela je sa radom 5. listopada 1935. godine sa 33 učenika, a prvi učitelj bio je Franjo Ruppnigg. Poučavalo se čitanje, pisanje, računanje, prirodopis, vjeronauk i rudarstvo. Školu su uz djecu rudara, mogla polaziti i ostala djeca. Prva školska zgrada nalazila se na „Pijacu“ kod radobojske crkve. Škola je imala I., II. i III. razred sa 348 učenika, a učitelj je bio Pajo Florijan. Kasnije, 1900. godine sagrađena je školska zgrada sa 2 učionice, a 1905. godine dograđen stambeni objekt za učitelje. Školske godine 1954./55. proširen je školski prostor sa učionicama u zadružnom domu, a u Mjesnom je uredu Radoboj renovirana jedna prostorija za mliječnu kuhinju. Te su školske godine bila 4 čista odjeljenja i 1 kombinirano. Školske godine 1956./57. nastava je održana za 4 niža razreda i 4 viša odjeljenja i 1 kombinirano VII. i VIII. razredi.

Školske godine 1958./59. škola u Radoboju proglašena je centralnom sa područnim odjelima Jazvinama, a 1963. godine pripojene su joj kao područne škole u Šemnici Gornjoj i Šemnici Donjoj. Gradnja nove školske zgrade započela je 1. ožujka 1965. godine i trajala je 4 godine. Zbog pomanjkanja sredstava uz školu nije sagrađena sportska dvorana. Školska kuhinja sa blagavaonom dograđene su kasnije kao i centralno grijanje. Useljenje u novu školsku zgradu bilo je 21. prosinca 1969. godine.